Prava i procedure
Koji su uslovi za socijalnu pomoć i ko ima pravo?
Ažurirano 26. septembra 2026.
Pravo na novčanu socijalnu pomoć ne zavisi samo od toga da li je neko nezaposlen ili ima mala primanja. Centar za socijalni rad proverava prihode pojedinca ili porodice, imovinu, radni status i druge uslove propisane Zakonom o socijalnoj zaštiti.
Ovaj vodič je usmeren baš na pitanje ko ima pravo na socijalnu pomoć i koje uslove treba ispuniti. Za aktuelne iznose, dokumentaciju i način podnošenja zahteva pogledajte i kompletan vodič za novčanu socijalnu pomoć.
Kratak odgovor
Pravo na novčanu socijalnu pomoć može ostvariti pojedinac ili porodica čiji su prihodi niži od pripadajućeg iznosa pomoći i koji ispunjavaju propisane uslove u vezi sa nepokretnostima, zemljištem, pokretnom imovinom, ugovorom o doživotnom izdržavanju i, kod radno sposobnih lica, školovanjem, evidencijom nezaposlenih i prihvatanjem ponuđenog rada ili obuke. Nezaposlenost sama po sebi nije dovoljna za priznanje prava.

Sadržaj članka
| Šta se proverava | Osnovno pravilo |
|---|---|
| Prihodi | Prihod pojedinca ili porodice mora biti niži od pripadajućeg iznosa novčane socijalne pomoći. |
| Nepokretnosti | Po pravilu, ne sme postojati druga nepokretnost osim odgovarajućeg stambenog prostora i dozvoljene površine zemljišta. |
| Zemljište | Do 0,5 hektara, odnosno do 1 hektara za pojedinca nesposobnog za rad ili porodicu čiji su svi članovi nesposobni za rad. |
| Pokretna imovina | Ne sme postojati imovina čijim korišćenjem ili prodajom, bez ugrožavanja osnovnih životnih potreba, mogu da se obezbede sredstva u visini šestostrukog iznosa pripadajuće pomoći. |
| Doživotno izdržavanje | Pojedinac ili član porodice ne sme imati zaključen ugovor o doživotnom izdržavanju. |
| Radno sposobni članovi | Moraju ispuniti posebne uslove u vezi sa školovanjem, evidencijom nezaposlenih i prihvatanjem ponuđenog rada ili obuke. |
Ko ima pravo na socijalnu pomoć?
Osnovno pravilo je da pravo može imati pojedinac ili porodica koji svojim radom, prihodima od imovine ili iz drugih izvora ostvaruju prihod manji od iznosa novčane socijalne pomoći koji bi im pripadao prema zakonu.
To znači da nije dovoljno gledati samo platu ili činjenicu da neko nema posao. U postupku se proveravaju i drugi prihodi, sastav porodice, imovina i posebni uslovi koji važe za radno sposobne članove.
Ko se smatra članom porodice?
Za ostvarivanje prava porodicom se smatraju supružnici i vanbračni partneri, deca i srodnici u pravoj liniji bez obzira na stepen srodstva, kao i srodnici u pobočnoj liniji do drugog stepena, ako žive u zajedničkom domaćinstvu.
Dete koje ne živi u porodici, ali se školuje, može se računati kao član porodice do kraja školovanja, najkasnije do 26. godine. Supružnik se smatra članom porodice bez obzira gde faktički živi. Izvršilac nasilja u porodici se, pod uslovima iz zakona, ne uračunava u porodicu žrtve za ostvarivanje ovog prava.
Socijalna pomoć za nezaposlene: koji uslovi važe?
Nezaposlena osoba može imati pravo na novčanu socijalnu pomoć, ali sama nezaposlenost ne daje automatski pravo. Radno sposoban pojedinac ili član porodice mora da se nalazi na školovanju ili osposobljavanju za rad, odnosno da bude na evidenciji nezaposlenih lica.
Radno sposobno lice ne sme da odbije ponuđeno zaposlenje, privremene, povremene ili sezonske poslove, stručno osposobljavanje, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju ili osnovno obrazovanje. Zakon takođe ograničava pravo kada je radni odnos prestao voljom, saglasnošću ili krivicom tog lica, osim ako je proteklo godinu dana ili je u međuvremenu nastupila nesposobnost za rad.
Koliko nekretnina i zemljišta možete imati?
Po pravilu, pojedinac ili porodica ne mogu imati druge nepokretnosti osim stambenog prostora koji odgovara njihovim potrebama i zemljišta do 0,5 hektara.
Za pojedinca koji je nesposoban za rad, odnosno porodicu čiji su svi članovi nesposobni za rad, dozvoljena površina zemljišta je do 1 hektara.
Zakonom se odgovarajućim stambenim prostorom smatra soba po članu porodice, odnosno dve sobe za lice koje ostvaruje pravo na novčanu naknadu za pomoć i negu ili uvećanu novčanu naknadu za pomoć i negu.
Da li automobil automatski isključuje pravo na socijalnu pomoć?
Ne. Zakon ne propisuje jednostavno pravilo da posedovanje automobila automatski znači gubitak prava. Proverava se da li pojedinac ili član porodice poseduje pokretnu imovinu čijim korišćenjem ili prodajom, bez ugrožavanja osnovnih životnih potreba, može da obezbedi sredstva u visini šestostrukog iznosa novčane socijalne pomoći koja bi mu pripadala u trenutku podnošenja zahteva.
Zato se ne može unapred odrediti jedna vrednost automobila koja važi za sve porodice. Relevantan iznos zavisi od pripadajuće pomoći i okolnosti konkretnog domaćinstva.
Šta ako je nepokretnost prodata, poklonjena ili ste se odrekli nasleđa?
Pravo može biti ograničeno ako je pojedinac ili član porodice prodao ili poklonio nepokretnost ili se odrekao prava na nasleđivanje nepokretne imovine. Zakon posmatra period u kojem bi se od tržišne vrednosti te imovine mogla obezbeđivati pomoć.
Zbog toga nije dobro koristiti unapred određeni broj meseci za svaki slučaj. Period zavisi od tržišne vrednosti imovine i iznosa pomoći koji bi pripadao konkretnom pojedincu ili porodici.
Da li ugovor o doživotnom izdržavanju utiče na pravo?
Da. Jedan od opštih uslova je da pojedinac, odnosno član porodice, nije zaključio ugovor o doživotnom izdržavanju. Postojanje takvog ugovora zato je činjenica koju centar za socijalni rad uzima u obzir prilikom odlučivanja o pravu.
Kada je potreban dokaz o izdržavanju od srodnika?
Ako je pojedinac ili član porodice nesposoban za rad i ima srodnika sa kojim ne živi, a koji je prema porodičnim propisima dužan i u mogućnosti da učestvuje u njegovom izdržavanju, uz zahtev se dostavlja pravnosnažna sudska odluka o izdržavanju, sudsko poravnanje ili dokaz da je pokrenut postupak za utvrđivanje obaveze izdržavanja.
Ovo pravilo se primenjuje samo kada takva obaveza izdržavanja zaista postoji prema Porodičnom zakonu. Ne znači da svaki podnosilac zahteva mora da tuži nekog srodnika.
Šta ako jedan radno sposoban član porodice ne ispunjava uslove?
Ako porodica ne može da ostvari pravo zato što jedan njen član ne ispunjava posebne uslove za radno sposobna lica, zakon predviđa da pravo može biti priznato samo članu porodice koji je nesposoban za rad, ako taj član ispunjava ostale propisane uslove.
Ko se smatra nesposobnim za rad?
Zakon među licima nesposobnim za rad navodi, između ostalog, lica koja su navršila godine za starosnu penziju, decu do 15 godina, decu na školovanju do propisanog roka a najkasnije do 26. godine, lice potpuno nesposobno za rad, trudnice, roditelja koji koristi porodiljsko odsustvo ili odsustvo radi nege deteta, određena nezaposlena lica koja se staraju o korisniku pomoći i nege, kao i druga lica navedena u članu 85. Zakona o socijalnoj zaštiti.
Ova razlika je važna i zbog prava na uvećanu novčanu socijalnu pomoć i trajanja prava.
Gde se podnosi zahtev i ko odlučuje?
O pravu na novčanu socijalnu pomoć odlučuje centar za socijalni rad nadležan prema prebivalištu, odnosno boravištu podnosioca zahteva.
Za podatke o aktuelnim iznosima, obrascima, dokumentaciji, trajanju prava i obračunu pročitajte kompletan vodič za novčanu socijalnu pomoć.
Česta pitanja
Ko ima pravo na socijalnu pomoć u Srbiji?
Pravo može ostvariti pojedinac ili porodica čiji su prihodi niži od pripadajućeg iznosa novčane socijalne pomoći i koji ispunjavaju ostale zakonske uslove u vezi sa imovinom, radnim statusom i drugim relevantnim okolnostima.
Da li nezaposlena osoba ima pravo na socijalnu pomoć?
Može imati pravo, ali nezaposlenost sama nije dovoljna. Radno sposobno lice mora da bude na školovanju ili osposobljavanju za rad, odnosno na evidenciji nezaposlenih, i ne sme da odbije ponuđeni rad, obuku ili druge aktivnosti navedene u zakonu.
Koliko zemlje sme da ima korisnik socijalne pomoći?
Po pravilu do 0,5 hektara. Pojedinac nesposoban za rad, odnosno porodica čiji su svi članovi nesposobni za rad, može imati zemljište do jednog hektara, uz ispunjenje ostalih uslova.
Da li mogu da imam kuću ili stan i da primam socijalnu pomoć?
Možete imati stambeni prostor koji odgovara potrebama pojedinca ili porodice. Zakon propisuje posebna merila za odgovarajući stambeni prostor i ograničava posedovanje drugih nepokretnosti.
Da li automobil znači da nemam pravo na socijalnu pomoć?
Ne automatski. Proverava se vrednost i mogućnost korišćenja ili prodaje pokretne imovine bez ugrožavanja osnovnih životnih potreba, u odnosu na šestostruki iznos pomoći koji bi pripadao pojedincu ili porodici.
Da li ugovor o doživotnom izdržavanju utiče na pravo?
Da. Jedan od opštih zakonskih uslova je da pojedinac, odnosno član porodice, nije zaključio ugovor o doživotnom izdržavanju.
Šta ako sam ranije prodao ili poklonio nekretninu?
To može uticati na ostvarivanje prava. Posmatra se period u kojem bi se od tržišne vrednosti prodate, poklonjene ili nasleđene imovine koje ste se odrekli mogla obezbeđivati pomoć.
Da li svi radno sposobni članovi moraju biti prijavljeni na biro?
Radno sposoban član mora da se nalazi na školovanju ili osposobljavanju za rad, odnosno da se vodi na evidenciji nezaposlenih lica, uz ostale uslove iz člana 83. Zakona o socijalnoj zaštiti.
Ko odlučuje da li su uslovi ispunjeni?
O pravu odlučuje nadležni centar za socijalni rad nakon što utvrdi prihode, imovinu, sastav porodice, radni status i druge činjenice bitne za konkretan slučaj.
Izvori
- Zakon o socijalnoj zaštitiwww.paragraf.rs
- Zakon o socijalnoj zaštiti i podzakonska akta, Ministarstvowww.minrzs.gov.rs
Proverite i okvirni iznos pomoći
Ako želite da vidite koliki bi obračunski iznos mogao da pripada vašoj porodici prema broju odraslih i maloletnih članova, koristite naš besplatan kalkulator.
Otvori kalkulator